Dizalice topline su uređaji koji se koriste za grijanje i hlađenje kućanstva. One mogu zamijeniti i tradicionalne klima uređaje i kućni sustav grijanja poput peći, bojlera ili neučinkovite toplinske ploče. Njihova glavna prednost u usporedbi s drugim sustavima je njihova učinkovitost. Zbog genijalnog načina rada, dizalice topline su 2-3 puta učinkovitije od tradicionalnih sustava grijanja.

Prema nedavno provedenom istraživanju, prosječni vlasnik nekretnine u Hrvatskoj može uštedjeti i do 600€ godišnje prelaskom na ovu novu tehnologiju. Oni koji prijeđu s drugih načina grijanja poput lož ulja ili plina mogu ostvariti uštede koje dosežu i do 1000€.

 Osim uštede i učinkovitosti, dizalice topline smatraju se i ekološki najprihvatljivijim rješenjem grijanja i hlađenja zato što za svoj rad ne koriste fosilna goriva.

 U ovom trenutku možda se pitate: Kako jedna dizalica topline može zamijeniti i klima uređaj i peć?

 Krećemo od toga da koriste električnu energiju za prijenos topline s jednog mjesta na drugo. U načinu hlađenja, dizalica topline prenosi toplinu unutar vašeg doma prema van, ostavljajući vaš dom hladnijim. To se ne razlikuje od načina rada hladnjaka ili klima uređaja. Ovi uređaji pumpaju toplinu iz izoliranog prostora, ostavljajući ga hladnijim unutra, iako dizalice topline rade i u zimskom periodu.

 Dizalice topline funkcioniraju tako da pumpaju toplinsku energiju iz vanjskog zraka u vaš interijer. Tu se najčešće javlja pitanje kako nešto može prenijeti toplinu iz vanjskog zraka kada je vani niska temperatura. Odgovor se krije u tome što je toplina samo energija, a u zraku uvijek ima energije čak i kada je temperatura jednaka nuli. 

Prednosti dizalica topline

Ušteda energije

Standardni sustavi grijanja poput peći, stvaraju toplinu izgaranjem fosilnih goriva ili korištenjem neučinkovitog električnog otpora, dok dizalice topline prenose toplinu na sličan način kao i hladnjaci. Kao rezultat toga troše mnogo manje energije. Naročito mini-split sustavi —imaju mnogo veću ocjenu kvalitete od tradicionalnih klima uređaja, što znači da prilikom hlađenja rade efikasnije.

Ušteda na komunalnim računima

Ranije u tekstu smo spomenuli da prosječni stanar može uštedjeti 600 eura godišnje prelaskom na dizalicu topline. A vlasnici kuća koji prijeđu s neučinkovitih sustava koji rade na loživo ulje ili struju poput grijalica mogu uštedjeti blizu 1000 eura godišnje. Dakle, dok početni ulog je puno viši, njihove se uštede isplate unutar 8-12 godina.

Ugodnije i zdravije okruženje

Osim što vam štede novac, atmosferu čine ugodnijom. Tijekom vrućeg i vlažnog dana dizalice topline djeluju poput odvlaživača zraka, postupno smanjujući vlagu zraka. Čak i ako nije vruće - na primjer vlažnog proljetnog dana - možete uključiti svoju toplinsku pumpu da služi kao odvlaživač zraka i održavati stabilnu temperature.

Eco friendly rješenje 

U odnosu na tradicionalne izvore grijanja, dizalica topline grije na puno ekološki prihvatljiviji način. Drugim riječima kada je dizalica povezana s obnovljivim izvorom energije, grije vašu kuću bez zagrijavanja zemlje. U usporedbi s drugim električnim sustavima grijanja, kao što su električne peći, dizalice topline su mnogo energetski učinkovitije. A u usporedbi s prosječnim klima uređajem, posebno mini-split, ima puno veću ekološku ocjenu što znači da će u načinu hlađenja koristiti manje energije.

Nisu potrebni kanali

Mnogi stanovi nemaju kanale, što otežava montiranje klima uređaja. Ali dizalice topline bez kanala - koje se nazivaju i mini-split - ne zahtijevaju kanale. Također izgledaju i funkcioniraju puno bolje od uobičajenim klima uređaja.

Nedostaci toplinskih pumpi

Veći početni trošak

Najveći nedostatak dizalica topline je što na početku morate izdvojiti veliku svotu novaca. Dok vas jeftini klimatizacijski sustav ili peć može koštati manje od 1.000€, prosječna ugradnja toplinske pumpe iznosi oko 10.000€. Iako to na prvu zvuči znatno više, riječ je o dugoročnom trošku koji se s godinama isplati. Kod dizalica topline za 1 potrošeni kw energije dobijete četverostruku nazad, dok za struju i centralno je 1:1.

Mnogi modeli također koriste puno napredniju tehnologiju od jeftinijih sustava grijanja i hlađenja, poput pretvarača promjenjive brzine, 20+ SEER ocjena i zonskih kontrola. Srećom, mnoge države i sama Europska unija nudi popuste i poticaje koji pomažu u smanjenju troškova.

Električni zahtjevi

Još jedan nedostatak je potreba za većim obujmom struje. Ako trenutno koristite sustav grijanja na fosilna goriva koji radi na prirodni plin ili lož ulje, možda ćete morati nadodati odnosno kupiti dodatne kW. 

Niže performanse pri ekstremnoj hladnoći

Mnogi će vam reći da sustav ne funkcionira pri hladnim temperaturama odnosno kad je temperatura ispod 0. Kao što smo prethodno spomenuli, nema nikakvih poteškoća u radu sve do -15. Ako na primjer živite u Skandinaviji, ovaj sistem grijanja vam neće uštedjeti novce, barem po današnjim cijenama plina i nafte. To je zato što kako temperatura pada, učinkovitost toplinske pumpe opada. Loša izolacija vašeg stana te život u klimi gdje temperatura redovito bude ispod 10 stupnjeva, sustav s naftom je vjerojatno bolji od dizalice topline. Ona vam i dalje može biti klima uređaj i blaža zimska toplina, a najhladnije dane prepustite peći.

Često postavljana pitanja vezana uz dizalice topline

Jesu li ti uređaji bučni?

Uobičajeni mit o dizalicama topline je da su glasnije od ostalih sustava grijanja i hlađenja. Istina je ipak nešto drugačija, same vanjske jedinice rade na oko 40-50 decibela, što je otprilike isto kao i tiha perilica posuđa. Ovo se ne razlikuje od peći ili tradicionalne jedinice.

Je li dizalica topline učinkovitija od tradicionalnog klima uređaja?

Pod pretpostavkom da jedinice imaju istu SEER ocjenu, potrošit će istu količinu električne energije prilikom hlađenja vaše kuće. Stvar je u tome da mnoge dizalice topline dolaze u modelima s višim SEER-om od tipičnog klima uređaja. A za razliku od centralne klime, ako se odlučite za mini-split bez kanala, možete hladiti samo sobe koje koristite. Ove dvije prednosti čine većinu toplinskih pumpi učinkovitijima od standardnih AC sustava.

Rade li dizalice topline po hladnom vremenu?

Kao što smo već spomenuli, uobičajeni mit je da ne rade u hladnim klimatskim uvjetima. Dizalice topline rade na temperaturama čak do minus 15 stupnjeva.

Koju veličinu vanjske jedinice trebam nabaviti?

Imamo cijeli vodič koji će vam pomoći prilikom odabira dizalice topline. Ali svakako biste trebali obaviti energetski pregled kako biste utvrdili koji kapacitet toplinske pumpe vi trebate. Primamljivo je potražiti jednostavna pravila po kvadratnom metru. Ali svaki dom je drugačiji. Energetski pregled od stotinjak eura definitivno vrijedi tog novca.

Jesu li zapravo bolje za okoliš?

Evo čestog pitanja koje čujemo: "Ako dizalica topline radi na struju, a naša mreža radi na fosilna goriva, je li onda dizalica topline zapravo bolja za planet?" Ukratko je. Prvo, daleko su energetski učinkovitije od ostalih sustava grijanja. Čak i ako nisu upareni s obnovljivom energijom, proizvode manje CO2. Drugo, dizalice topline jedina su učinkovita opcija koja se može upariti s obnovljivom energijom poput solarne energije na krovu ili zajednice.

Zato su danas dizalice topline bolje za okoliš od bilo kojeg drugog sistema. A sa svakim novim solarnim panelom to samo po sebi raste.